Što znaju bebe?

Razvojna podrška od prvih dana...

Više...

easy image caption plugin

Baby Signs® Kutak

Djeca nam govore prije nego progovore...

Više...

easy image caption plugin

Video kutak

Video ideje i znanja...

Više...

easy image caption plugin

Partnerska terapija

Emocionalno fokusirana terapija (EFT)

Više...

easy image caption plugin
Četvrtak, 13 Listopad 2016 18:48

Razvoj i vrijeme otvorenih vrata

Napisala

Može li stari pas naučiti nove trikove? Postoji li vrijeme koje je optimalno za razvoj određenih vještina i sposobnosti? Istraživanja pokazuju da postoji vrijeme u kojemu je mogućnost djelovanja na neki aspekt razvoja veće, odnosno da nije zanemarivo kada pružamo koji razvojni poticaj. Ovo je povezano s prethodno opisanom sposobnosti mozga koju nazivamo plastičnost, a koja nam govori o važnosti okolinskih utjecaja na naš razvoj. Uz nasljeđe, konačnu arhitekturu našeg mozga oblikuju i okolinski faktori poput svakodnevnog iskustva, ljubavi, njege, obrazovanja.


Postoje dakle određeni periodi kada je naš mozak najosjetljiviji na određene podražaje povezane s usvajanjem neke vještine, sposobnosti. Izvan tog vremenskog perioda, utjecaj vanjskih faktora, odnosno poticanje razvoja određenih vještina i sposobnosti, nije toliko učinkovito. Zato je važno osigurati odgovarajuće podražaje, ali i osigurati ih u odgovarajuće vrijeme.
Primjer za ovo su mnoga istraživanja provedena na životinjama. Tako mačke moraju imati uobičajeno vidno iskustvo tijekom prva 3 mjeseca života, jer će u suprotnom imati ozbiljne i trajne vidne poteškoće, dok majmuni moraju imati tijekom prvih 6 mjeseci života socijalna iskustva, inače će u daljnjem životu imati određene socijalno-emocionalne teškoće.

I kod ljudi postoji sličan razvojni princip. Tako ako novorođenče ne vidi svjetlost u prvih 6 mjeseci života, živci koji provode vizualne informacije od oka do moždane kore će atrofirati (zakržljati) i vidno iskustvo gotovo da više neće biti moguće. O ranoj vidnoj deprivaciji već se dosta zna. Neke informacije o njenom utjecaju dobivene su praćenjem beba s urođenom kataraktom. Da je vidni sustav veoma složen govore podaci o tome kako se zbog nedostatka ranih vidnih iskustava javljaju kasnije veoma specifične teškoće vida. Tako rana vidna deprivacija zbog bilateralne kongenitalne katarakte dovodi do kasnijih teškoća u vizualnoj procjeni udaljenosti, ali ne i u procjeni oblika. Ovi deficiti vidljivi su u zadacima u kojima je potrebno npr. procijeniti je li prikazano lice isto ili različito od prethodno prikazanog, a razlike u licima su umjetno napravljenje tako da su se istraživači poigrali fotografijama i na različite udaljenosti postavili oči i usta na pojedinim licima. Uočeno je da osobe koje su u ranoj dobi od otprilike samo 60 do 290 dana od rođenja imale određenu deprivaciju vida zbog urođene katarakte imaju teškoća u takvim zadacima u kasnijoj dobi. No, kada se manipulira udaljenosti na objektima (npr. razmak među prozorima na pročelju kuće), ili udaljenost očiju i ustiju na licima majmuna, ove su osobe jednako uspješne u prepoznavanju istih fotografija kao i osobe koje nisu imale ovakve rane teškoće s vidom. Čini se da je rano vidno iskustvo posebno važno za uspostavljanje neuralne arhitekture važne upravo za procesiranje složenih informacija o ljudskom licu.

Istraživanja koja su prije pedesetak godina proveli nobelovci Hubel i Wiesel, pokazala su kako rana deprivacija vidnim informacijama dovodi do ozbiljnih i dugotrajnih teškoća vida kod mačaka i majmuna, te otvorila put mnogim daljnim istraživanjima i spoznajama o povezanosti iskustva i funkcioniranja mozga. Njihova istraživanja govore o jakoj vezi iskustva, točnije senzorne deprivacije i rada mozga, te ukazuju na važnost ranog tretmana djece s poteškoćama vida (možemo gledati šire pa reći da upućuju na važnost rane intervencije općenito). Oni su dokazali nastajanje trajnih oštećenja određenog dijela vidne moždane kore mačića kojima je uskraćeno gledanje tijekom tzv. „kritičnoga perioda“ za razvoj vida kod mačaka. Ovih efekata nema ako se odrasloj mački na neko vrijeme zatvori jedno oko, već samo ako se vidna deprivacija kod mačaka događa unutar prva tri mjeseca života, što je kod mačaka kritični period za razvoj vida.

No, većinom ne govorimo tako strogo o kritičnom, već o osjetljivom razdoblju koje predstavlja manje precizan vremenski raspon u kojem je veća mogućnost za djelovanje na određene sposobnosti, učenja.
Postoje mnoga istraživanja koja u ovom kontekstu opisuju razvoj govora. Djeca svoju prvu riječ izgovaraju u dobi od otprilike 12 mjeseci, iako se njihovo zanimanje za govor i razumijevanje govora razvija i ranije. Tako neka istraživanja govore o osjetljivosti i zanimanju za govor još u prenatalnom razdoblju, pa tek rođene bebe prepoznaju svoj materinji jezik, te mogu razlikovati čak dva različita jezika kad njihovi roditelji govore različitim jezikom (bilingvalna djeca). Za rani razvoj govora veoma je važna okolina, stoga je preporučljivo da od prvih dana roditelji bebama puno govore, iako još ne mogu očekivati da će im one uzvratiti prvim riječima.

Vjerovatno ne postoje jednako jako izraženi kritični periodi za svaku funkciju, sposobnost. Pa i kod vida, čiji je razvoj vremenski osjetljiv na prikladnu stimulaciju, neke njegove funkcije su više a neke manje osjetljive. To je posebno važno kod određenih vidnih teškoća kod novorođenčadi, poput urođene katarakte zbog koje je bebi smanjeno vidno iskustvo. No, i u tom slučaju, oštrina vida i mogućnost binokularnog vida (koordinirana upotreba oba oka koja nam omogućuje percepciju dubine) je više pod utjecajem ranog vidnog iskustva nego pak percepcija boje i periferni vid. Novija istraživanja na miševima otkrivaju da je moguće u određenoj mjeri, utjecati na aktivaciju kritičnog perioda kroz supresiju produkcije kemijske tvari imenom GABA koja je važna za komunikaciju među neuronima. Tko zna, možda će u budućnosti biti moguće i utjecati na javljanje ovih kritičnih perioda. Isto tako, u životinjskom je svijetu poznat primjer ptica pjevica za koje je kako bi naučile pjev tipičan za svoju vrstu nužna izloženost pjevu odraslih jedinki, te da se u slučaju takve neizloženosti ipak može nešto vremenski produljiti ovo kritično razdoblje.


Postojanje kritičkih i osjetljivih razvojnih perioda nije jednostavna pojava, nije jednaka za sve funkcije, a i pod utjecajem je i mnogih dodatnih faktora. Za neke funkcije, kritični, odnosno osjetljiv period za razvoj je jako uzak, dok je za druge širi. Tako je za vizualni razvoj, odnosno razvoj nekih vidnih funkcija ovaj „prozor“ otvoren kod ljudi prvih 6 mjeseci života. Zato djeca rođena s urođenim teškoćama poput katarakte trebaju što ranije na operaciju kako bi što prije imala uobičajena vizualna iskustva. U ovakvim slučajevima rana intervencija je ključna.


Doživljaji su poput hrane za mozak. Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omogućuju mozgu rast i uspješan razvoj, stoga poticajno ozračje pospješuje razvoj individualnih prednosti koje su nam date našim nasljeđem. Nasuprot tome, nestimulativno ozračje osiromašuje razvoj mozga i ne omogućava razvijanje svih onih potencijala koje nosimo u sebi. Nažalost, mozak određenog broja djece "gladuje" zbog manjka pažnje i odgovarajućih podražaja (doživljaja). Bez podražaja, ne stvaraju se, odnosno kržljaju postojeće neuralne veze.
Ukoliko je u ranim razdobljima dijete u mirnoj i poticajnoj atmosferi, okruženo ljubavlju i pažnjom, a roditelji se ponašaju na njemu predvidljiv način, dijete će se osjećati sigurno i zaštićeno, a u njegovu će se mozgu razviti veze koje će mu omogućiti svladavanje mnogih vještina. Ukoliko dijete raste u okolini u kojoj nema ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege, u njegovom se mozgu obilje sinapsi neće očuvati već će one zakržljati i propasti i njihov će mozak biti znatno drukčiji od mozgova djece koja rastu u osjećajno bogatom i sigurnom okruženju. Nažalost za ovo postoje i dokumentirani primjeri, npr. djece odrasle u rumunjskim domovima za nezbrinutu djecu tijekom prošlog stoljeća kod kojih je uočen razvojni zaostatak koji se pripisuje upravo nestimulativnoj, ograničavajućoj okolini u kojoj su ova djeca odrastala.

 

Slijedi okvirni prikaz najvažnijih perioda za razvoj pojedinih područja:

Privrženost – Od rođenja djeca su "programirana" da stvaraju sigurne emocionalne veze; ona iskustva koja djeca imaju u prvih 18 mjeseci osnova su za sve daljnje socijalne odnose. Prema nekim znanstvenicima, i intelektualne su vještine kao što je formiranje ideja, rješavanje problema povezane s emocionalnim razvojem. Oni navode da je emocionalna sigurnost prvi i osnovni način poticanja intelektualnog razvoja djeteta. Jedino kroz sigurnu privrženost djeca mogu pronaći optimalnu vlastitu intelektualnu energiju kako bi slobodno mogli istraživati okolinu i iskoristiti rana iskustva na najbolji način.


Motoričke vještine – Za usvajanje očekivanih motoričkih vještina, važna su iskustva i podražaji koje dobivamo do otprilike osme godine života. Važno je od prvih dana pratiti razvojne miljokaze i na vrijeme primijetiti kašnjenje te pružiti prikladne intervencije. Motoričke vještine javljaju se u određenom razvojnom slijedu, te kašnjenje u jednoj može imati utjecaja na kašnjenje i u narednim vještinama. Rana intervencija je tu ključna.


Razvoj govora - Prve tri godine najvažnije su za razvoj govora. Količina govora koje dijete čuje, posebno direktnog obraćanja djetetu povezana je s razvojem djetetovog vokabulara. Za govor vrijedi isto kao i za motoričke vještine, odnosno veoma je važno na vrijeme obratiti pažnju na mogući razvojni rizik, potražiti stručnu pomoć, te po potrebi uključiti dijete u tretman. Razvojni rizik je moguće uočiti veoma rano, kod neke djece i prije prve godine života, a sigurno u dobi od 18 do 24 mjeseca.


Matematika i logičko razmišljanje - Od prve do četvrte godine djeca stvaraju osnovu za razvitak logičkog razmišljanja i razumijevanja osnovnih matematičkih operacija. Stimulativne aktivnosti u ovom periodu od velike su važnosti. Slaganje kocaka, nizanje kuglica, brojanje, sve su to iskustva koja djetetu pomažu da razvija logičko mišljenje i zaključivanje. Djeca zakinuta za ovakva iskustva u ovom periodu imaju veću vjerojatnost da zaostaju u odnosu na svoje vršnjake u kasnijim školskim zadacima.


Glazba - Male bebe uživaju slušati glazbu, a kada razviju mogućnost hodanja skakuću i plešu na omiljene melodije. No sviranje instrumenta treba pričekati sposobnost vizualnomotorne koordinacije (ruka-oko) koja je dovoljno razvijena u prosjeku s 3 godine. Istraživači pronalaze dokaze da je gornja granica kada ovaj najoptimalniji period završava 10 do 12 godina. Iako i stariji mogu naučiti svirati instrument, malena je vjerojatnost da će uspjeti razviti neuralne mreže nužne da bi postali glazbeni virtuozi. Iako ovi rezultati nisu jednoznačni, u svakom slučaju, raniji početak učenja sviranja omogućuje i više godina za vježbu i usavršavanje.

 - Iz knjige BEBArije - Važnost poticanja intelektualnog i emocionalnog razvoja od najranije dobi -

Video sadržaj

Najava događanja

Za sve se programe možete prijaviti ispunjavanjem PRIJAVNICE. Upisi se vrše prema redoslijedu prijave, do popunjenja mjesta u grupama (prednost pri upisu imaju stari polaznici). Prijavljeni će dobiti detajnije informacije prije upisa u neki od programa. U tijeku su prijave za nove cikluse radionica u šk. god. 2019./2020. Do novih druženja, ugodni praznici!

*BEBArije (2-12 mj)

Trenutno nema događaja.

*Baby Signs® (12-30 mj)

Trenutno nema događaja.

*Mali istraživači (18-36 mj)

Trenutno nema događaja.

*Radionice za roditelje/odrasle

Trenutno nema događaja.
© 2010-2019 Privatna psihološka praksa Rebeka Bulat