Što znaju bebe?

Razvojna podrška od prvih dana...

Više...

easy image caption plugin

Baby Signs® Kutak

Djeca nam govore prije nego progovore...

Više...

easy image caption plugin

Video kutak

Video ideje i znanja...

Više...

easy image caption plugin

Partnerska terapija

Emocionalno fokusirana terapija (EFT)

Više...

easy image caption plugin
Četvrtak, 06 Travanj 2017 16:25

Djeca, glazba i govor

Napisala

Imaju li glazba i govor nešto zajedničko? Na prvi pogled slušatelj će uočiti vrlo jasnu razliku između predavanja o novim poreznim zakonima i slušanja popularne pjesme, no istraživači ipak često uspoređuju to dvoje. Prema njima glazba i jezik (uključujući i znakovni jezik) imaju puno toga zajedničkog – ritam, pauze, podizanje i spuštanje tonova te pisani ili zvučni izražaj. Sve to prisutno je u govoru, a iste karakteristike ima i glazba. Kada govorimo, radimo pauze i koristimo određeni ritam, riječ možemo izgovoriti ili napisati isto kao i ton koji možemo odsvirati ili zapisati.
Neki smatraju da su glazba i govor evoluirali iz istog pretka – „glazbogovora“, koji je s jedne strane imao ulogu prenositi konkretne informacije (današnji govor), a s druge strane emocionalne poruke (karakteristično za glazbu). Iako i glazbom i govorom prenosimo i informacije i emocije, neki smatraju da su zapravo to dvije krajnosti nekadašnjeg „glazbogovora“.

Uz to, naravno, glazbu može pratiti i jezik – pjevanje. Ponekad je teško povući crtu gdje počinje glazba i završava jezik. U literaturi se navodi sedam zajedničkih karakteristika glazbe i jezika:

  • Oboje su specifični za ljude i među njima univerzalni.
  • Oboje imaju sposobnost stvaranja neograničenog broja novih sekvenci.
  • Spontani govor i spontano pjevanje kod beba se razvija u približno isto vrijeme.
  • Prirodni medij za glazbu i jezik je slušno-vokalni.
  • Oboje se može zapisati vizualnim simbolima.
  • Receptivne vještine prethode produktivnim vještinama i kod glazbe i kod jezika.
  • Ovisno o kulturama postoje razlike i u jeziku i u glazbi.

Unatoč mnogim sličnostima, kada je u pitanju mozak i kako se obrađuju informacije vezane uz jezik i glazbu, vidljive su određene razlike. Da ukratko ponovimo, pri rođenju u našem su mozgu prisutne gotovo svi neuroni, a razvojem se mijenjaju samo sinapse, odnosno veze među određenim neuronima. Paul Broca je identificirao koji je dio mozga odgovoran za procesiranje jezika u mozgu, pa se stoga dio mozga smješten na lijevoj hemisferi po njemu naziva Brocino područje. Oštećenja tog dijela mozga dovodi do tzv. Brocine afazije (motoričke afazije) kod koje osoba i dalje može razumjeti govor, ali ima poteškoća u izražavanju. Za drugu je vrstu afazije, tzv. Wernickeovu ili senzoričku afaziju, karakteristična nemogućnost razumijevanja govora, iako je očuvana sposobnost produkcije govora (premda je taj govor zbrkan), a povezana je s oštećenjem dijela mozga koji je prvi identificirao Carl Wernicke. Za razliku od govora, informacije koje se odnose na glazbu u mozgu se procesiraju u različitim dijelovima, odnosno ne postoji tako jasno izoliran dio mozga koji je povezan s glazbenim informacijama kao što je to slučaj kod govora. Mozak posebno obrađuje različite karakteristike glazbe – ritam, emocionalnu kvalitetu, frekvenciju itd. Ipak, neuralni putovi koji prenose informacije vezane uz govor i oni koji prenose informacije vezane uz glazbu u određenoj su mjeri povezani. Zato, na primjer, kada čujemo neku melodiju, sjetimo se i riječi pjesme, i obrnuto.

Bebe uče oponašati glazbene elemente govora poput ritma, pauza i tona i prije nego što su sposobne reproducirati riječi. Kada bebama pjevamo, pomažemo njihovu jezičnom razvoju i to na dva načina.
Prvo, i govor i pjesma i glazba nose snažnu emocionalnu komponentu koja podiže razinu uzbuđenja i pozornosti. Drugo, istraživanja iz područja neuroznanosti i evolucijske znanosti ukazuju na to da u podlozi percepcije jezika i glazbe stoji sličan statistički mehanizam učenja koji pomaže u prvom stadiju učenja. Čini se da se i neurološke mreže aktivne kod percepcije glazbe i percepcije jezika dijelom preklapaju. Moguće je stoga da jednostavna i ponavljajuća struktura dječjih pjesama pomaže jezičnom razvoju beba.
Pjevanje potiče fonološku svjesnost. Tijekom pjevanja potrebno je određene slogove upariti s određenim tonom. Djeca prilikom pjevanja to rade, a da o tome ni ne razmišljaju stvarajući rime i dodajući ritam izgovorenim riječima.
Bebe i mala djeca mogu iščitati poruke iz kratkih pjesmica, a i sami se tako mogu izražavati. Kroz prigodne pjesmice djeca mogu vježbati oponašanje ritma i glasova koje proizvode.
Naš mozak istovremeno, ali ipak u određenoj mjeri odvojeno, obrađuje informacije vezane uz govor i informacije vezane uz glazbu. Pjesme istovremeno mogu sadržavati karakteristike vezane uz glazbu i karakteristike vezane uz jezik. I sam govor ima određene karakteristike koje ima i glazba. Neki istraživači smatraju da su određene veze između glazbe i jezika formirane već prenatalno, prije rođenja djeteta, jer su i glazba i jezik u tom razdoblju veza djeteta s okolnim svijetom.
Veze između melodije i jezika utvrđuju se ponavljanjem, tj. učestalim slušanjem. Nakon što počne poznata melodija, vrlo je vjerojatno da će nas podsjetiti na tekst pjesme. Ta veza može označavati i način kako mala djeca mogu usvajati jezik kroz korištenje ritmičkih pjesmica. Poznato je da se čak i ljudi oboljeli od Alzheimerove bolesti mogu dosjetiti riječi ako čuju melodiju, što upućuje na vezu između pamćenja, glazbe i govora.
Istraživanja pokazuju da su bebe sklonije određenim vrstama glazbe, točnije više im se sviđa glazba u kojoj razmak između dva tona ima obilježje konsonace, za razliku od smanjenih ili povećanih intervala koji imaju obilježja disonace. To ne čudi, jer je poznato da disonantni intervali izazivaju napetost (nelagodu) kod slušača i traže određeno razrješenje, za razliku od konsonantnih intervala koji ne izazivaju takvu napetost.
U svakom slučaju, kratke brojalice i dječje pjesmice korisne su za rani dječji razvoj pa je stoga korisno da roditelji obnove svoje poznavanje dječje glazbe i s djetetom se zabavljaju i komuniciraju povremeno kroz melodiju, ritam dječjih pjesmica i brojalica. Ako ste kreativni, male rime možete izmisliti i sami, a kao glazbena podloga poslužiti vam mogu neke poznate dječje melodije. Za svoje dijete možete slobodno biti i tekstopisac i skladatelj! Ako u taj „posao“ unesete svoje srce, oduševljenje publike je zagarantirano!

Iz knjige BEBArije - važnost poticanja intelektualnog i emocionalnog razvoja od najranije dobi

Video sadržaj

Najava događanja

[PRIJAVE ZA 2019./2020.] Za sve se programe možete prijaviti ispunjavanjem PRIJAVNICE. Upisi se vrše prema redoslijedu prijave, do popunjenja mjesta u grupama (prednost pri upisu imaju stari polaznici). Prijavljeni će dobiti detajnije informacije prije upisa u neki od programa. S novim radionicama krećemo od 16.9.2019. Vidimo se!

*BEBArije (2-12 mj)

*Baby Signs® (12-30 mj)

*Mali istraživači (18-36 mj)

*Veseli krug (5-10 god)

*Radionice za roditelje/odrasle

© 2010-2019 Privatna psihološka praksa Rebeka Bulat