Dječji je razvoj dinamičan proces oblikovan međuutjecajem bioloških i okolinskih faktora od samog začeća pa nadalje. Sva se djeca ne razvijaju jednakim tempom, niti se sve sposobnosti i vještine kod djeteta ne razvijaju istom dinamikom. Ipak, za dijete je od iznimne važnosti rano prepoznati potrebu za razvojnom podrškom, terapijom jer pravovremena reakcija roditelja, te pravovremeni i prilagođeni razvojni poticaji pružaju najveću mogućnost za uspjeh.
Među djecom postoje mnoge individualne razlike zbog kojih roditelji često čuju kako ne bi međusobno trebali uspoređivati djecu. No, bez obzira na to, roditelji zbog svoje znatiželje, želje da razumiju svoje dijete, ili možda zabrinutosti često uspoređuju svoje dijete i njegov razvoj s djecom poznanika, prijatelja, drugih članova obitelji. Ipak, pri tome je važno da budu svjesni prethodno navedenih individualnih razlika, ali je i korisno i da poznaju neke razvojne miljokaze, pa i rane znakove upozorenja koji će ih uputiti ka stručnjaku koji će procijeniti postoji li kod djeteta razvojni rizik/teškoća, te dalje predložiti određene razvojno poticajne aktivnosti, programe, terapiju. Za dijete je od iznimne važnosti rano prepoznati potrebu za razvojnom podrškom, terapijom jer pravovremena reakcija roditelja, te pravovremeni i prilagođeni razvojni poticaji pružaju najveću mogućnost za uspjeh.
Iako među djecom postoji razlika u vremenu kada savladavaju određenu vještinu, redoslijed savladavanja pojedinih vještina je kod velikog broja djece isti. Tako iako postoje razlike u vremenu kada će se koja beba početi puzati, većina beba krene puzati prije nego što krene samostalno hodati.
Kada govorimo o znakovima upozorenja, govorimo o nekoliko različitih mogućnosti:
• Kada dijete pokazuje određena ponašanja nakon određenog vremenskog perioda (npr. eholalija nakon treće godine)
• Nemogućnost razvijanja određene vještine (npr. dijete ne brblja s 10 mjeseci)
• Poremećen razvojni slijed (npr. napredno čitanje uz nedostatno razvijen govor)
• Motorička asimetrija (npr. u hodanju, korištenju ruku)
• Razvojna regresija (gubitak nekih sposobnosti/vještina) – npr. dijete prestane pričati.
Prilikom procjene djetetovog razvoja, kroz opažanje djeteta u slobodnoj igri, prikupljanjem podataka od strane roditelja, te uz primjenu standardiziranih razvojnih testova, stručnjaci donose procjene o dječjem razvoju, te o mogućoj potrebi za dodatnom razvojnom podrškom. Kroz navedeno opaža se i procjenjuje razvoj motorike, govora i komunikacije, socijalno-emocionalni razvoj, kognitivni razvoj djeteta.
Znakovi moguće potrebe za savjetovanjem sa stručnjakom, razvojnom podrškom
Mogući znaci upozorenja - osjeti
• odsutnost uspostave kontakta očima s majčinim licem
• lutanje pogleda
• odsutnost reakcije na jako svjetlo
• naglašeno trljanje očiju ili utiskivanje prstiju u oko
• nistagmus – spontani ritmički trzaji očima
• strabizam - bježanje oka, kada pokreti očima nisu usklađeni (može biti prolazan u prvim mjesecima života zbog još uvijek nedovoljno razvijenih mišića oka)
• beba u prvom mjesecu života ne reagira na zvuk (ugodan ili neugodan) ili postoje znatnije teškoće u hranjenju zbog oralno-motoričkih problema
Mogući znaci upozorenja - rani motorički razvoj
• zarobljen palac u šaci nakon 2. mjeseca starosti
• jako povlačenje nožnog palca prema gore nakon trećeg mjeseca (Babinskijev refleks)
• nemogućnost držanja glave u pasivnom sjedećem položaju 5 sekundi nakon drugog mjeseca
• izvijanje unazad u luku
• beba ima povišen ili snižen tonus mišića – čini vam se kao da je previše kruta (npr. u uspravnom položaju križa ispružene nožice jednu preko druge i pod dodiruje vrhovima prstiju) ili je previše mlohava
• beba ne mijenja položaj tijela nakon trećeg mjeseca (ne prevrće se na bok)
• beba se ne okreće s leđa na trbuh i obrnuto do osmog mjeseca
• ne diže se na na noge uz namještaj s 12 mjeseci
• ne hoda samostalno s 18 mjeseci
Mogući znaci upozorenja – razvoj govora i komunikacije
• beba u dobi od 2 do 4 mjeseca ne reagira na vaš glas, ne razvija se kontakt očima
• beba se u dobi od 5 do 8 mjeseci ne počinje upuštati u vokalnu igru s roditeljima, izostaje vokalizacija
• beba u dobi od 9 do 12 mjeseci ne počinje s brbljanjem uz kombiniranje suglasnika i vokala
• beba s 12 mjeseci ne reagira na svakodnevne riječi (npr. ne okreće se prema mami kada pitamo „Gdje je mama?" i sl.)
• s godinu dana ne koristi geste (maše "pa-pa", pokazuje prstom), ne pokazuje interes za male igre u paru ("ku-ku" ili dodavanje lopte)
• beba s 16 mjeseci nema niti jednu smislenu riječ
• s 18 mjeseci ne razumije jednostavne naloge i pitanja (npr. "Sjedni", "Gdje je lopta?"), ne može identificirati svakodnevne predmete (ili pokazati na slici)
• s dvije godine ne povezuje dvije riječi u malu rečenicu ("Mama piti."), nema simboličke igre ("kao da igre")
• s tri godine ne pokazuje interes za drugu djecu, simboličku igru, nerazumljiv govor