Iako je sposobnost plesanja, koja zahtijeva veću koordinaciju, rezervirana za stariju djecu, i male bebe mogu uskladiti svoje kretnje s glazbenim tempom, a sve to praćeno je i pozitivnim afektom koji ne možete ne prepoznati – bebinim smiješkom. Glazba je svuda oko nas. Pjevanje je, kao i govor, jedan od načina na koji ljudi prenose poruke, izražavaju emocije i prenose svoju kulturu.
Jeste li primijetii da bebe više pokreću svoje tijelo kao odgovor na glazbu nego na govor? Obratite pozornost kako ih glazbi više privlači ritam nego melodija. Već male bebe imaju sposobnost uskladiti svoje kretnje s određenim zvukovima, točnije s njihovim ritmom.
U raznim dijelovima svijeta mame umiruju svoje bebe pjevušenjem, privlače njihovu pozornost kratkim pjesmicama i brojalicama, komuniciraju s bebama pijevnim glasom. Tek rođene bebe mogu razlikovati različite ritmove, a melodičan način govora kod kojeg se sporije izgovaraju pojedine riječi, uz dodatnu emocionalnu kvalitetu, više pauza i više tonove te isto takvo pjevanje prirodan su način na koji se majke obraćaju bebama. Čini se da, osim što postoji poseban govor rezerviran za komunikaciju s bebama, postoji i poseban način pjevanja koji više pobuđuje pozornost beba u odnosu na svakodnevni govor i svakodnevno pjevanje. Zapravo, kao što postoji poseban način na koji razgovaramo s bebama – tzv. majčinski govor, postoji i poseban način na koji pjevušimo bebama – majčinsko pjevanje. Oboje je prisutno u mnogim kulturama, a time se koriste i majke i očevi, a i starija djeca koja se obraćaju bebama. Posebno zanimanje koji beba pokazuje kada joj se tako obraćamo predstavlja i motivaciju mamama i tatama da i dalje tako komuniciraju sa svojim malenima.
Najbolji način na koji možete uklopiti glazbu u svoju svakodnevicu s bebom je da plešete ili pjevate. Ako ste do sada svoje pjevačke sposobnosti čuvali za trenutke kada ste sami i bez publike, možda ćete uz svoju bebu pronaći svoje slušateljstvo. Čak i ako niste vješti u pjevanju i nemate velike glasovne sposobnosti, važno je znati da za pjevanje bebi imate sve što je potrebno. Naime, vašoj će bebi u svakom slučaju goditi vaše pjevanje, bez obzira imate sluha ili ne, a to će vam beba i jasno pokazati – osmijehom, udaranjem nožicama i ručicama, pogledom, obraćanjem pozornosti ili umirivanjem na lagano pjevušenje. Dobrobiti koje vaše pjevanje ima za vašu bebu vrlo brzo će se pokazati značajnije od moguće nesigurnosti koju ćete imati pri početnom pjevanju.
Smatra se da pjevušenje bebi može regulirati razinu njezine uzbuđenosti (npr. lagano pjevušenje može umiriti bebu, pjevanje živahnih pjesmica može ju aktivirati) te pomaže u razvijanju rane emocionalne veze između vas i vaše bebe. U raznim kulturama odrasli pjevaju bebama pjesmice uspavanke, koje bebe umiruju, ili zaigrane pjesme „budilice“, koje pozivaju na igru. Čini se da će bebe uz uspavanke pozornost više usmjeriti na sebe, dok će uz zaigrane pjesme pozornost biti usmjerenija na roditelja.
Pjevati možete već u trudnoći, nakon otprilike 25. tjedna kada će beba moći čuti vaš glas, a pjesmice koje beba čuje u prenatalnom razdoblju, ako su se pjevale dovoljno često, beba može prepoznati i po rođenju. Što pjevati? Možda ćete se sjetiti nekih donedavno zaboravljenih pjesmica iz svojeg djetinjstva, poput „Kad si sretan“, „Bila mama Kukunka“, „Bubamarac“ ili smirenijih kao što su „Blistaj, blistaj zvijezdo mala“, a možda ćete uz svoju bebu naučiti, ali i sami izmisliti neke nove. Vaš pjevni glas ima velik potencijal podržati razvoj govora i komunikacije vaše bebe. Iako možete zajedno sa svojom bebom slušati glazbu, snimljen glas neće toliko privući bebinu pozornost kao vaše pjevanje uživo, preko kojeg se stvara interakcija između vas i bebe. Zato, čak i ako zajedno slušate glazbu, uključite se u pjevanje.
Glazba može biti iskustvo koje objedinjuje više osjetnih modaliteta, što pokazuju i rezultati istraživanja koje su provele Jessica Phillips-Silver i Laurel Trainor (2005). One su pokazale da postoji rana veza vestibularnog i auditornog sustava koja je povezana s percepcijom glazbe i ritma. Istodobno pokretanje tijela i slušanje glazbe uključuje vestibularni, vjerojatno i proprioceptivni te auditorni sustav, što ukazuje na to da se glazba sluša, ali i da se može osjećati i njezin ritam kroz uključivanje drugih osjetnih sustava. Stoga zaplešite sa svojom bebom u sporijem ili u bržem ritmu, objedinite pokret i glazbu u jedno višestruko osjetno iskustvo da biste potaknuli bebinu percepciju glazbe.
Beba ima devetomjesečno iskustvo ljuljuškanja u maminu trbuhu, a takva vrsta stimulacije ne treba prestati rođenjem. Lagano ritmičko ljuljanje (može i uz laganu glazbu) i kontakt koža na kožu smiruje bebu, no plesati možete i na nešto malo brže ritmove. Pritom pazite da glazba nije preglasna i da je beba sigurna u vašem naručju. Odaberite glazbu prema vlastitu ukusu i zaplešite svoj ples. Plesom stimulirate bebin vestibularni sustav (odgovoran za ravnotežu), a ovisno o načinu kretanja na bebu ćete djelovati umirujuće (sporo kretanje, ljuljanje u stranu) ili poticajno (brže kretanje). U prvoj i drugoj godini života kada dijete razvija vlastite mogućnosti kretanja na sve složenije načine, vestibularna stimulacija je veoma važna. Ljuljanje u raznim smjerovima, okreti i rotacije kroz koje se pomiče glavica daju stimulaciju vestibularnom sustavu djeteta, te time potiču mozak na nova učenja. Na ovaj način, vestibularni unos je ulaznica za razvoj novih veza u mozgu djeteta. Plesanje će dakle pomoći bebi u razvijanju svijesti o prostoru te vlastitom tijelu, podržati rani motorički razvoj, a takav blizak kontakt pun zabave za vas i dijete, pomoći će i u razvijanju privrženosti. Dodatno ples u grupi, podržava rani socijalno-emocionalni razvoj kroz učenje imitacijom te po modelu "ja kao ti" i "ti kao ja", odnosno uparivanjem informacija iz više osjetnih modaliteta - vlastitog osjeta pokreta s vizualnim informacijama o tuđem pokretu.
Iz knjige BEBArije - važnost poticanja intelektualnog i emocionalnog razvoja od najranije dobi